Žena će rijetko biti na naslovnici dnevnih tiskovina i rijetko će žena i teme o ženama  biti u središtu glavnih  vijesti na najčitanijim portalima.

Tekstovi o ženama su najviše zastupljeni u rubrikama koje se posebno bave ženskom njegom i ljepotom, savjetima o modi i uljepšavanju. Tu se nalaze fotografije uljepšanih verzija koje promoviraju idealnu žensku ljepotu. Prema analizi  pod nazivom „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u Bosni i Hercegovini“, koju je udruženje Novi put napravilo uz podršku Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija – WACC.[1]

Doboj — Pripadnici Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) BiH danas su uhapsili dvije osobe osumnjičene za međunarodno navođenje na prostituciju.

Centar ženskih prava iz Zenice je 13.10.2020. godine predao inicijativu s prijedlogom teksta za izmjenu i dopunu Zakona o zaštiti od nasilja u porodici FBiH uvođenjem instituta "Osoba od povjerenja“. Inicijativa je rezultat dvogodišnjeg predanog, istraživačkog i konsultativnog rada članica Centra i ekspertne radne grupe.

Inicijativa je dobila podršku od Ministarstva pravde FBiH i trebala bi biti razmatrana po hitnom postupku.

Udruženje "Novi put" je uz podršku Mreže bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija aktivnih u borbi protiv trgovine ljudima "RING" i u partnerstvu sa udruženjem "Žena BiH" realizovao uličnu kampanju s ciljem podizanja svijesti o rizicima trgovine ljudima, s fokusom na uticaj pandemije Covid-19 na trendove u trgovini ljudima i zaštitu žrtava. Obilježavanje 2. decembra – Međunarodnog dana borbe za ukidanje ropstva je prilika za dodatnu edukaciju i podizanje svijesti javnosti o ovom fenomenu i mobilizaciju političkih struktura za efikasno suzbijanje trgovine ljudima.

Prema podacima Agencije za statistiku, u Bosni i Hercegovini[1] je na zadnjem popisu stanovništva 2013.  godine bilo 50.9% žena i 49.1% muškaraca. Prema rezultatima izbora iz 2014. godine, na izborima je izabrano 9% žena u parlamente i skupština , što je ispod europskog prosjeka koji iznosi od 22 do 25%.

Hipoteze:
Polazeći od predmeta istraživanja, cilja i definiranih zadataka u ovom radu se krenulo od glavne hipoteze koja pretpostavlja da kod učenika osnovnih i srednjih škola postoji statistički signifikantan procenat rizika djece koja koriste IKT te da su ista izložena repertoaru nesocijalizovanog poremećaja ponašanja, trajnog antisocijalnog ponašanja, tihe agresivnosti i prestupničkog ponašanja odraslih osoba ili svojih vršnjaka, koje za posljedicu mogu imati trajna psihička i fizička oštećenja.

H1 prva podhipoteza pretpostavlja da su IKT-e poznate i dostupne djeci već u ranoj školskoj dobi,
koja sa povećanjem starosne granice učenika povećava i učestalost korištenja IKT-a;
H2 druga podhipoteza pretpostavlja da učenici osnovnih i srednjih škola nisu svjesni posljedica
ostavljanja ličnih podataka i otkrivanja interneta na internetu koji mogu da budu izloženi riziku od
seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a
H3 treća podhipoteza pretpostavlja da u izvan porodični faktori kao što su zaposlenost roditelja,
obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i veličina porodice utječe na sigurnost korištenja djece od
upotrebe IKT-a kao i unutar porodični faktori kao što su neadekvatan odgojni roditeljski stil, odsustvo
kontrole roditelja, smanjen obim i kvalitet komunikacije s djetetom povećava rizik od zloupotrebe
IKT-a
H4 četvrta podhipoteza pretpostavlja da učenici ne koriste pravilno internet bonton te zbog lažnog
kreiranja profila su izloženi riziku od seksulanog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a;
H5 peta podhipoteza pretpostavlja da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta nisu
edukovana i upozorena na rizike od intetneta te da ne znaju kome da se obrate za pomoć.