Razumijevanje opšteg konteksta i stanja društvene svijesti o položaju žena u Bosni i Hercegovini može pomoći da bolje razumijemo i načine na koji se njihov društveni položaj može brže i efikasnije unaprijediti. Iako je BiH potpisala i ratifikovala Konvenciju Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija), gdje se zakonski okviri u sklopu države moraju prilagoditi postojećim dokumentima za borbu protiv rodno zasnovanog nasilja i diskriminacije, povećan je broj nasilja nad ženama u svim sferama života pa i internetu, a bilježi se i porast diskriminacije na osnovu roda, često u kombinaciji sa nacionalnom pripadnošću. U bosanskohercegovačkom društvu prednjače tradicionalne uloge i zadaci žene - supruga i domaćica. Iako žene imaju pravo glasa, njihovo učešće u javnom životu, naročito političkom, još uvijek je daleko od ravnopravnog s muškarcima.[3] Iako čine natpolovičnu većinu stanovništva,  žene u BiH nisu ni približno u tom postotku prisutne u oblasti radnih i socijalnih odnosa. Bez obzira na napore međunarodnih institucija, fondacija i projekata da se ostvari veći uspjeh u emancipaciji žena, postoji mnoštvo oblasti i prostora gdje ženama preostaje da pređu dug i mukotrpan put do ravnopravnog položaja. Uzrok ovome su neravnomjerna raspodjela moći te tradicionalna kultura, patrijarhalna svijest i ekonomska nerazvijenost društva. Iako je usvojen Zakon o ravnopravnosti spolova u BiH, kojim se uređuje, promoviše i štiti jednakopravnost spolova, raspoloživi statistički i drugi podaci pokazuju da su žene u BiH i dalje u neravnopravnom položaju u odnosu na muškarce. Predrasude i kulturološke percepcije uloge žene, ekonomska zavisnost te nebriga pojedinih institucija otežavaju pristup i učešće žena u politici. Rezultat je izuzetno nejednaka raspodjela društvene moći između muškaraca i žena. Učešće žena u političkom životu BiH samo je formalno evoluiralo, dok je de facto na djelu stagnacija i diskriminacija žena. Činjenica je da žene čine čak 52% glasačkog tijela u Bosni i Hercegovini, a da broj žena u zakonodavnim organima na nivou države i entiteta ni iz daleka ne odražava ovaj procenat. Predsjedništvo BiH u svom sastavu nije imalo niti jednu ženu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas. Žene su na izbornim listama samo radi kvote, a ne zato što neko cijeni njihov kvalitet ili što njihova stranka vjeruje u njihove mogućnosti. Zakon se ispoštovao minimalno i samo koliko traju izbori.

Udruženje  “Novi put” je uz podršku Svjetske asociijacije kršćanskih komunikacija WACC tokom perioda 01.06.2019. - 31.07.2019. godine uradilo analizu pet štampanih i šest elektronskih najčitanijih i najuticajnijih štampanih i elektronskih medija, kako bi se došlo do kvantitativnih i kvalitativnih podataka o  zastupljenosti i položaju žena u medijima u BiH, a njeni rezultati su predstavljeni u dokumentu „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u BiH“[4].

Glavni fokus pomenute analize je bio na predstavljanju žena u vijestima o miru i sigurnosti, ekonomiji i nasilju, međutim obrađene su i druge vijesti koje se bave pitanjima bitnim za društvo i BiH, a u kojima se pominju žene.

Rezultati provedene analize  su ukazali na to da je jedan od najvećih medijskih problema prikaz žena prvenstveno  u privatnom području života, domaćinstvu i porodičnim odnosima. Ma koliko bile uspješne u poslu kojim se bave, žene se u pravilu i dalje predstavljaju kao ‘majke’, ‘supruge’, ‘biznismenke’, ‘političarke’ itd. koje imaju ‘podršku porodice’ u onome što rade, dok se njihovi muški pandani u pravilu nikad ne predstavljaju u takvom kontekstu.

Drugi problem je medijsko predstavljanje žene kao seksualnog objekta. Medijski izvještaji često ne propituju rodne stereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu, ili ih podržavaju.[5]

Iako je na Općim izborima 2018. izabrano 27% žena, odnosno njih 142, u predmetnoj analizi ih je bilo tek nešto više od 10. Također je uočeno da mediji žene često koriste kao “ukras”, ilustraciju, fotografiju potrebnu za temu, a da istovremeno žena uopće nema učešća u tekstu.

Senzacionalističko izvještavanje o slučajevima nasilja nad ženama može dovesti do dodatne traumatizacije žene žrtve nasilja, ali i njene porodice. Mediji su u relativno velikoj mjeri svjesni svoje uloge, ali često ne predstavljaju dio rješenja i ne doprinose mijenjanju stanja gdje je žena žrtva muškarca, često svoga partnera, jer se često stavlja naglasak na mogućim razlozima za nasilje koji su lične prirode, što je zapravo potajno traženje opravdanja, a nikako način da se jasno iskomunicira poruka da su nasilje nad ženama i nasilje u porodici apsolutno neprihvatljivi i zakonom zabranjeni.

Rodno zasnovano nasilje opstaje u BiH zbog duboko ukorijenjenih stavova o odnosima žena i muškaraca u društvu, a mediji bi, zbog svoje važne uloge koju imaju na kreiranje javnog mijenja, mogli dati još veći doprinos borbi protiv nasilja kroz profesionalno izvještavanje, konkretne i jasne kampanje, koje mogu u velikoj mjeri doprinjeti iskorjenjivanju rodnih stereotipa i uvriježenih stavova da je rodno zasnovano nasilje nad ženama privatni problem i da ne predstavlja alarmantnu društvenu opasnost.

Rezultati analize su također ukazali na  činjenicu da se položaj, odnosno prisutnost žena u medijima popravlja, ali i da su mediji jedna od najvažnijih karika u percepciji žena u javnosti, pa tako i u društvu te je potrebno konstantno raditi na unapređenju predstavljanja žena u medijima.[6]

Nakon završetka analize uočena je potreba da se predloži set preporuka za medije, medijske radnike i radnice, koje mogu služiti kao podsjetnik pri izvještavanju o ženama, a posebice o temama koje uključuju rodnu ravnopravnost, spolnu diskriminaciju, te nasilje nad ženama.

Udruženje „Novi put“ je u cilju izrade prijedloga preporuka za izvještavanje o ženama okupilo tim novinara i novinarki iz različitih medija prisutnih u BiH, a kao rezultat njihovog rada, kreiran je niz preporuka, koje se nalaze u dokumentu u prilogu.

Zahvaljujemo se svim medijskim kućama koje daju svoj doprinos borbi protiv svih oblika nasilja nad ženama, zagovaraju ravnopravnost spolova i afirmiraju položaja žena u svim sferama bh. društva.

Ovaj dokument je nastao u okviru projekta pod nazivom „Osporavanje rodnih stereotipa i unapređivanje rodne ravnopravnosti u medijima“, kojeg podržava WACC – Svjetska asocijacija kršćanskih komunikacija.

[1] https://www.un.org/en/sections/issues-depth/gender-equality/

[2] http://globalanalitika.com/wp-content/uploads/2015/11/Brosura-BS-Final.pdf

[3] Ibd.

[4] http://www.newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html

[5] ibd.

[6] http://www.newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html