Evropski je dan borbe protiv trgovine ljudima koji predstavlja jednu od najkompleksnijih pojava koja pogađa savremeno društvo te predstavlja kršenje ljudskih prava, saopštio je Međunarodni forum solidarnosti, povodom obilježavanja ovog Dana. U BiH realizovane su značajne pozitivne promjene u pravcu harmonizacije pravnog okvira sa međunarodnim konvencijama, ali je uočeno i povećanje broja žrtava trgovine ljudima koji su državljani BiH, posebno maloljetnika koji su žrtve radne eksploatacije i prisilnog prosjačenja.

Prema podacima Ministarstva sigurnosti BiH, broj evidentiranih slučajeva po pitanju trgovine ljudima ništa se nabolje nije riješio u usporedbi s ranijim godinama te se i dalje godišnje na razini BiH bilježi od 40 do 50 žrtava trgovine ljudima, kazala je U Mostaru predstavnica Udruge “Novi Put” Edisa Demić.

Dodala je kako je u trendu radna eksploatacija i prosjačenje, kao oblik trgovine djecom.

Na panel diskusiji koju je danas u Mostaru organizirala Udruga “Novi put” iz Mostara uz potporu Ministarstva sigurnosti BiH, u povodu Evropskog dana borbe protiv trgovine ljudima, zaključeno je kako je trgovina ljudima problem koji se događa u BiH, a građani BiH su potencijalne žrtve trgovine ljudima kako unutar države tako i inostranstva.

“Novi put je registrirao i sumnjive oglase za posao u Njemačkoj, kojim se najviše traže ženske osobe od 18 do 25 godina. Ni u jednom od tih oglasa nisu navedeni podaci o poslodavcu, a kontakt podaci su slobodne mail adrese “,  kazala je Demić, dodajući kako je ključno za te oglase što organizator snosi putne troškove i troškove prijevoza čime dovodi osobu u dužničko ropstvo na mjesto destinacije.

Zbog jako niske razine svijesti o problemu trgovine ljudima, naglasila je ona, takve ponude bez ikakvih informacija posebno prihvaćaju mladi te upadaju u lanac trgovine ljudima.

Dopredsjednica Udruge “Novi put” Abida Pehlić, podsjetila je kako se u pojedinim školama na području Hercegovine došlo do saznanja, kako je sve više učenica srednjih pa čak i osnovnih škola koje padaju u zamke trgovaca ljudima koji ih putem facebooka ali i raznih “chat rooms” vrbuju da šalju svoje obnažene fotografije te ih poslije ucjenama prisiljavaju na snimanje videa s pornografskim sadržajem .

Po njezinim riječima, ključno rješenje borbe protiv trgovine ljudima leži u prevenciji i podizanju svijesti javnosti te provođenju preventivno  edukativnih aktivnosti među širom populacijom, a naročito među djecom.

Koordinator za nasilje u obitelji i trgovinu ljudima u Centru za socijalni rad Grada Mostara Tomislav Pupić ukazao je na nesankcioniranje prosjačenja i iskorištavanja romske djece. “Nikada nikoga nismo sankcionirali, a imamo puno prekršajnih kazni u vrijednosti od po desetak tisuća”,  kazao je on. Po njegovim riječima, postoje i službeni dopisi gdje se  jasno označavaju ljudi koji dovode djecu i tjeraju ih na prosjačenje ali zakonodavstvo ne prati ono što se događa na terenu.

Do sada je  najveću optužnicu za kazneno djelo trgovine ljudima protiv 13 državljana BiH kojom se terete za vrbovanje 672 osobe radi prisilnog rada u Azerbejdžanu podiglo Tužiteljstvo BiH u predmetu iz 2009. godine.