Žene u politici
Prema podacima Agencije za statistiku, u Bosni i Hercegovini[1] je na zadnjem popisu stanovništva 2013. godine bilo 50.9% žena i 49.1% muškaraca. Prema rezultatima izbora iz 2014. godine, na izborima je izabrano 9% žena u parlamente i skupština , što je ispod europskog prosjeka koji iznosi od 22 do 25%.
Sistem za zaštitu od dječije pornografije i ostalih oblika seksualne zloupotrebe i iskorištavanja putem informaciono -komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini
Polazeći od predmeta istraživanja, cilja i definiranih zadataka u ovom radu se krenulo od glavne hipoteze koja pretpostavlja da kod učenika osnovnih i srednjih škola postoji statistički signifikantan procenat rizika djece koja koriste IKT te da su ista izložena repertoaru nesocijalizovanog poremećaja ponašanja, trajnog antisocijalnog ponašanja, tihe agresivnosti i prestupničkog ponašanja odraslih osoba ili svojih vršnjaka, koje za posljedicu mogu imati trajna psihička i fizička oštećenja.
H1 prva podhipoteza pretpostavlja da su IKT-e poznate i dostupne djeci već u ranoj školskoj dobi,
koja sa povećanjem starosne granice učenika povećava i učestalost korištenja IKT-a;
H2 druga podhipoteza pretpostavlja da učenici osnovnih i srednjih škola nisu svjesni posljedica
ostavljanja ličnih podataka i otkrivanja interneta na internetu koji mogu da budu izloženi riziku od
seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a
H3 treća podhipoteza pretpostavlja da u izvan porodični faktori kao što su zaposlenost roditelja,
obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i veličina porodice utječe na sigurnost korištenja djece od
upotrebe IKT-a kao i unutar porodični faktori kao što su neadekvatan odgojni roditeljski stil, odsustvo
kontrole roditelja, smanjen obim i kvalitet komunikacije s djetetom povećava rizik od zloupotrebe
IKT-a
H4 četvrta podhipoteza pretpostavlja da učenici ne koriste pravilno internet bonton te zbog lažnog
kreiranja profila su izloženi riziku od seksulanog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a;
H5 peta podhipoteza pretpostavlja da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta nisu
edukovana i upozorena na rizike od intetneta te da ne znaju kome da se obrate za pomoć.
Sistem za zaštitu od dječije pornografije i ostalih oblika seksualne zloupotrebe i iskorištavanja putem informaciono -komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini
Polazeći od predmeta istraživanja, cilja i definiranih zadataka u ovom radu se krenulo od glavne hipoteze koja pretpostavlja da kod učenika osnovnih i srednjih škola postoji statistički signifikantan procenat rizika djece koja koriste IKT te da su ista izložena repertoaru nesocijalizovanog poremećaja ponašanja, trajnog antisocijalnog ponašanja, tihe agresivnosti i prestupničkog ponašanja odraslih osoba ili svojih vršnjaka, koje za posljedicu mogu imati trajna psihička i fizička oštećenja.
H1 prva podhipoteza pretpostavlja da su IKT-e poznate i dostupne djeci već u ranoj školskoj dobi,
koja sa povećanjem starosne granice učenika povećava i učestalost korištenja IKT-a;
H2 druga podhipoteza pretpostavlja da učenici osnovnih i srednjih škola nisu svjesni posljedica
ostavljanja ličnih podataka i otkrivanja interneta na internetu koji mogu da budu izloženi riziku od
seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a
H3 treća podhipoteza pretpostavlja da u izvan porodični faktori kao što su zaposlenost roditelja,
obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i veličina porodice utječe na sigurnost korištenja djece od
upotrebe IKT-a kao i unutar porodični faktori kao što su neadekvatan odgojni roditeljski stil, odsustvo
kontrole roditelja, smanjen obim i kvalitet komunikacije s djetetom povećava rizik od zloupotrebe
IKT-a
H4 četvrta podhipoteza pretpostavlja da učenici ne koriste pravilno internet bonton te zbog lažnog
kreiranja profila su izloženi riziku od seksulanog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a;
H5 peta podhipoteza pretpostavlja da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta nisu
edukovana i upozorena na rizike od intetneta te da ne znaju kome da se obrate za pomoć.
Prisutnost žena u medijima u Bosni i Hercegovini
Prisutnost žena u bh. medijima
Kratki pregled rezulata analize rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima
u Bosni i Hercegovini
Nažalost, prisutnost žena u medijima je vrlo mala s obzirom na medijske izvještaje o privredi, ekonomiji, poljoprivredi, zakonodavstvu. Broj žena u politici je znatno manji. Često se događa da žena bude fotografisana u izvještaju, a uopće nije spomenuta niti citirana. Možemo navesti primjer ugledne naučnice iz Tuzle koje sudjeluje u procesu traženja za lijek Covida 19. Vijest o tome se nalazi na tek na 22 stranici dnevnih novina Oslobođenje od 29.09.2020.
RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PRI KNJIŽENJU NEKRETNINA U BiH
Da li ste vlasnica ili suvlasnica svoje nekretnine?
Da li posjedujete nekretninu koju ste sa svojim bračnim partnerom stekle zajedno radom u toku trajanja bračne zajednice? Ukoliko posjedujete, da li ste upisane kao vlasnica ili suvlasnica te iste nekretnine u zemljišnim knjigama?
U Bosni i Hercegovini postoji pozitivni zakonski okvir koji muškarce i žene stavlja u ravnopravan položaj. U skladu sa tim Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine propisuje da su osobe muškog i ženskog spola ravnopravne u svim sferama života.
Zatim, Porodični zakon FBiH propisuje da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ukoliko nisu drugačije ugovorili.
Opće je poznato da u Bosni i Hercegovini još uvijek prevladava tradicija i običajno pravo, pogotovo kada se radi o imovini i vlasnicima imovine, pa se smatra da su muškarci ti koji su jedini vlasnici nekretnina. U skladu s tim statistike geodetskih uprava u Bosni i Hercegovini pokazuju da je udio žena vlasnica ili suvlasnica nekretnina značajno manji u odnosu na muškarce, pa je tako na nivou BiH samo oko 30% žena koje su vlasnice ili suvlasnice nekretnina.
Iako Porodični zakon FBiH propisuje da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ukoliko dođe do brakorazvodne parnice, a koja može biti dugotrajan i skup postupak, sama podjela bračne stečevine je kompleksnija ukoliko imovina nije uknjižena na oba bračna partnera.
Međutim, pozitivni zakonski propisi u BiH omogućuju bračnim partnerima da ravnopravno budu upisani u zemljišne knjige kao suvlasnici bračne stečevine.
Član 252. Porodičnog zakona FBiH propisuje da ukoliko je u zemljišne knjige kao vlasnik stečevine upisan jedan bračni partner, drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.
U ovom slučaju, žena koja je suvlasnica nekretnine, a nije upisana u zemljišne knjige kao takva može podnijeti zahtjev za ispravku upisa u područnom zemljišnoknjižnom uredu, uz notarski ovjereno odobrenje upisanog vlasnika.
Osim podjele bračne stečevine, komplikacije mogu nastati i u slučajevima kada dođe do smrti jednog bračnog partnera odnosno onog koji je upisan u zemljišne knjige kao vlasnik određene nekretnine. Tada, drugi bračni partner mora da dokazuje da je suvlasnik na nekretnini – iako se radi o bračnoj stečevini, odnosno o nekretnini koji su bračni partneri stekli svojim radom u toku trajanja braka.
Zbog svega navedenog, od ključne je važnosti da žena koja je suvlasnica ili vlasnica nekretnine koju je stekla u toku trajanja bračne stečevine bude tako i upisana u zemljišne knjige, prvenstveno iz razloga što sama činjenica da žene nisu upisane kao vlasnice ili suvlasnice nekretnina u zemljišne knjige ih dovodi u neravnopravan položaj, te ih čini ekonomski ovisnima. Dodatni problemi mogu nastati u slučaju brakorazvodne parnice te podjele bračne stečevine i ostavinskog postupka, te žene, neupisane vlasnice ili suvlasnice, svoje pravo moraju dokazivati.
Poznavanje svojih prava i njihova primjena u praksi također bi trebalo pridonijeti smanjenju nasilja nad ženama, koje vrlo često trpe nasilje zbog ekonomske ovisnosti i neposjedovanja nekretnine.
Udruženje "Novi put"
