Novi Put

Novi Put

Association “New Road”
URL web stranice: http://smartaddons.com

Obilježavanje 2. decembra – Međunarodnog dana za ukidanje ropstva

Udruženje "Novi put" je uz podršku Mreže bosanskohercegovačkih nevladinih organizacija aktivnih u borbi protiv trgovine ljudima "RING" i u partnerstvu sa udruženjem "Žena BiH" realizovao uličnu kampanju s ciljem podizanja svijesti o rizicima trgovine ljudima, s fokusom na uticaj pandemije Covid-19 na trendove u trgovini ljudima i zaštitu žrtava. Obilježavanje 2. decembra – Međunarodnog dana borbe za ukidanje ropstva je prilika za dodatnu edukaciju i podizanje svijesti javnosti o ovom fenomenu i mobilizaciju političkih struktura za efikasno suzbijanje trgovine ljudima.

Proglašenje pobjednika nagradnog konkursa povodom obilježavanja 2. decembra, Međunarodnog dana za ukidanje ropstva

 
Uručenje nagrada pobjednicama na nagradnom takmičenju povodom obilježavanja 2. decembra, Međunarodnog dana ukidanja ropstva. Komisija je odabrala dva najkreativnija literarna rada koji su napisale učenice Marija Lugarec iz Gimnazija Fra Grge Martića i Ema Ćubela iz Osnovne škole Ivana Gundulića Mostar Gundulići - Mostar. 

Proglašenje pobjednika nagradnog konkursa povodom obilježavanja 2. decembra, Međunarodnog dana za ukidanje ropstva

 
Uručenje nagrada pobjednicama na nagradnom takmičenju povodom obilježavanja 2. decembra, Međunarodnog dana ukidanja ropstva. Komisija je odabrala dva najkreativnija literarna rada koji su napisale učenice Marija Lugarec iz Gimnazija Fra Grge Martića i Ema Ćubela iz Osnovne škole Ivana Gundulića Mostar Gundulići - Mostar. 

Žene u politici

Prema podacima Agencije za statistiku, u Bosni i Hercegovini[1] je na zadnjem popisu stanovništva 2013.  godine bilo 50.9% žena i 49.1% muškaraca. Prema rezultatima izbora iz 2014. godine, na izborima je izabrano 9% žena u parlamente i skupština , što je ispod europskog prosjeka koji iznosi od 22 do 25%.

Sistem za zaštitu od dječije pornografije i ostalih oblika seksualne zloupotrebe i iskorištavanja putem informaciono -komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini

Hipoteze:
Polazeći od predmeta istraživanja, cilja i definiranih zadataka u ovom radu se krenulo od glavne hipoteze koja pretpostavlja da kod učenika osnovnih i srednjih škola postoji statistički signifikantan procenat rizika djece koja koriste IKT te da su ista izložena repertoaru nesocijalizovanog poremećaja ponašanja, trajnog antisocijalnog ponašanja, tihe agresivnosti i prestupničkog ponašanja odraslih osoba ili svojih vršnjaka, koje za posljedicu mogu imati trajna psihička i fizička oštećenja.


H1 prva podhipoteza pretpostavlja da su IKT-e poznate i dostupne djeci već u ranoj školskoj dobi,
koja sa povećanjem starosne granice učenika povećava i učestalost korištenja IKT-a;
H2 druga podhipoteza pretpostavlja da učenici osnovnih i srednjih škola nisu svjesni posljedica
ostavljanja ličnih podataka i otkrivanja interneta na internetu koji mogu da budu izloženi riziku od
seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a
H3 treća podhipoteza pretpostavlja da u izvan porodični faktori kao što su zaposlenost roditelja,
obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i veličina porodice utječe na sigurnost korištenja djece od
upotrebe IKT-a kao i unutar porodični faktori kao što su neadekvatan odgojni roditeljski stil, odsustvo
kontrole roditelja, smanjen obim i kvalitet komunikacije s djetetom povećava rizik od zloupotrebe
IKT-a
H4 četvrta podhipoteza pretpostavlja da učenici ne koriste pravilno internet bonton te zbog lažnog
kreiranja profila su izloženi riziku od seksulanog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a;
H5 peta podhipoteza pretpostavlja da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta nisu
edukovana i upozorena na rizike od intetneta te da ne znaju kome da se obrate za pomoć.

Sistem za zaštitu od dječije pornografije i ostalih oblika seksualne zloupotrebe i iskorištavanja putem informaciono -komunikacijskih tehnologija u Bosni i Hercegovini

Hipoteze:
Polazeći od predmeta istraživanja, cilja i definiranih zadataka u ovom radu se krenulo od glavne hipoteze koja pretpostavlja da kod učenika osnovnih i srednjih škola postoji statistički signifikantan procenat rizika djece koja koriste IKT te da su ista izložena repertoaru nesocijalizovanog poremećaja ponašanja, trajnog antisocijalnog ponašanja, tihe agresivnosti i prestupničkog ponašanja odraslih osoba ili svojih vršnjaka, koje za posljedicu mogu imati trajna psihička i fizička oštećenja.


H1 prva podhipoteza pretpostavlja da su IKT-e poznate i dostupne djeci već u ranoj školskoj dobi,
koja sa povećanjem starosne granice učenika povećava i učestalost korištenja IKT-a;
H2 druga podhipoteza pretpostavlja da učenici osnovnih i srednjih škola nisu svjesni posljedica
ostavljanja ličnih podataka i otkrivanja interneta na internetu koji mogu da budu izloženi riziku od
seksualnog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a
H3 treća podhipoteza pretpostavlja da u izvan porodični faktori kao što su zaposlenost roditelja,
obrazovanje roditelja, materijalni status, tip i veličina porodice utječe na sigurnost korištenja djece od
upotrebe IKT-a kao i unutar porodični faktori kao što su neadekvatan odgojni roditeljski stil, odsustvo
kontrole roditelja, smanjen obim i kvalitet komunikacije s djetetom povećava rizik od zloupotrebe
IKT-a
H4 četvrta podhipoteza pretpostavlja da učenici ne koriste pravilno internet bonton te zbog lažnog
kreiranja profila su izloženi riziku od seksulanog zlostavljanja i eksploatacije djece putem IKT-a;
H5 peta podhipoteza pretpostavlja da djeca osnovnoškolskog i srednjoškolskog uzrasta nisu
edukovana i upozorena na rizike od intetneta te da ne znaju kome da se obrate za pomoć.

Prisutnost žena u medijima u Bosni i Hercegovini

Prisutnost žena u bh. medijima

Kratki pregled rezulata analize rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima

u Bosni i Hercegovini

Nažalost, prisutnost žena u medijima je vrlo mala s obzirom na medijske izvještaje o privredi, ekonomiji, poljoprivredi, zakonodavstvu. Broj žena u politici je znatno manji. Često se događa da žena bude fotografisana u izvještaju, a uopće nije spomenuta niti citirana. Možemo navesti primjer ugledne naučnice iz Tuzle koje sudjeluje u procesu traženja  za lijek Covida 19. Vijest o tome se nalazi na tek na 22 stranici dnevnih novina Oslobođenje od 29.09.2020.

RAVNOPRAVNOST SPOLOVA PRI KNJIŽENJU NEKRETNINA U BiH

Da li ste vlasnica ili suvlasnica svoje nekretnine?

Da li posjedujete nekretninu koju ste sa svojim bračnim partnerom stekle zajedno radom u toku trajanja bračne zajednice? Ukoliko posjedujete, da li ste upisane kao vlasnica ili suvlasnica te iste nekretnine u zemljišnim knjigama?

U Bosni i Hercegovini postoji pozitivni zakonski okvir koji muškarce i žene stavlja u ravnopravan položaj. U skladu sa tim Zakon o ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine propisuje da su osobe muškog i ženskog spola ravnopravne u svim sferama života.

Zatim, Porodični zakon FBiH propisuje da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ukoliko nisu drugačije ugovorili.

Opće je poznato da u Bosni i Hercegovini još uvijek prevladava tradicija i običajno pravo, pogotovo kada se radi o imovini i vlasnicima imovine, pa se smatra da su muškarci ti koji su jedini vlasnici nekretnina. U skladu s tim statistike geodetskih uprava u Bosni i Hercegovini pokazuju da je udio žena vlasnica ili suvlasnica nekretnina značajno manji u odnosu na muškarce, pa je tako na nivou BiH samo oko 30% žena koje su vlasnice ili suvlasnice nekretnina.

Iako Porodični zakon FBiH propisuje da su bračni partneri u jednakim dijelovima suvlasnici u bračnoj stečevini, ukoliko dođe do brakorazvodne parnice, a koja može biti dugotrajan i skup postupak, sama podjela bračne stečevine je kompleksnija ukoliko imovina nije uknjižena na oba bračna partnera.

Međutim, pozitivni zakonski propisi u BiH omogućuju bračnim partnerima da ravnopravno budu upisani u zemljišne knjige kao suvlasnici bračne stečevine.

Član 252. Porodičnog zakona FBiH propisuje da ukoliko je u zemljišne knjige kao vlasnik stečevine upisan jedan bračni partner, drugi bračni partner može zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljišnim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.

U ovom slučaju, žena koja je suvlasnica nekretnine, a nije upisana u zemljišne knjige kao takva može podnijeti zahtjev za ispravku upisa u područnom zemljišnoknjižnom uredu, uz notarski ovjereno odobrenje upisanog vlasnika.

Osim podjele bračne stečevine, komplikacije mogu nastati i u slučajevima kada dođe do smrti jednog bračnog partnera odnosno onog koji je upisan u zemljišne knjige kao vlasnik određene nekretnine. Tada, drugi bračni partner mora da dokazuje da je suvlasnik na nekretnini – iako se radi o bračnoj stečevini, odnosno o nekretnini koji su bračni partneri stekli svojim radom u toku trajanja braka.

Zbog svega navedenog, od ključne je važnosti da žena koja je suvlasnica ili vlasnica nekretnine koju je stekla u toku trajanja bračne stečevine bude tako i upisana u zemljišne knjige, prvenstveno iz razloga što sama činjenica da žene nisu upisane kao vlasnice ili suvlasnice nekretnina u zemljišne knjige ih dovodi u neravnopravan položaj, te ih čini ekonomski ovisnima. Dodatni problemi mogu nastati u slučaju brakorazvodne parnice te podjele bračne stečevine i ostavinskog postupka, te žene, neupisane vlasnice ili suvlasnice, svoje pravo moraju dokazivati.

Poznavanje svojih prava i njihova primjena u praksi također bi trebalo pridonijeti smanjenju nasilja nad ženama, koje vrlo često trpe nasilje zbog ekonomske ovisnosti i neposjedovanja nekretnine.

 Udruženje "Novi put"

Kontakt info

  • Udruženje „Novi put“
  • Adema Buća 10, 88000 Mostar, BiH
  • tel:+387 36988022
  • mob +387 61240934
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Top