Život iz perspektive umirovljenica
Bosna i Hercegovina se posljednjih nekoliko godina suočava s dramatičnim porastom broja građana kojima je potrebna pomoć, posebno u vidu osnovnih životnih potrepština, poput hrane, lijekova, ogrijeva i higijenskih proizvoda. Umirovljenici prednjače u tome, a kako oni žive – pitanje je na koje se uglavnom zna odgovor. Naime, kada govorimo o ovoj kategoriji ljudi, prvo na što nas asocira riječ umirovljenik u BiH jest tuga, očaj, beskrajno siromaštvo i preživljavanje od danas do sutra. I to uglavnom tako i jest, budući da u Bosni i Hercegovini za više od polovice od ukupnog broja njih mirovina iznosi oko 570 maraka, dok se prosječna samostalna mirovina kreće od 630 maraka u Republici Srpskoj do oko 750 maraka u FBiH (u Federaciji Bosne i Hercegovine je oko 450 tisuća umirovljenika, dok ih je u Republici Srpskoj oko 300 tisuća).
Uznemirujući porast nasilja nad ženama u našem okruženju
U posljednje vrijeme svjedočimo sve većem broju slučajeva nasilja nad ženama koji izlaze u javnost. Svaka vijest o nasilju, bez obzira na okolnosti, predstavlja još jedan podsjetnik na ozbiljnost problema s kojim se žene svakodnevno suočavaju u našem društvu.
Odgovorno društvo u borbi protiv trgovine djecom
Društvenim promjenama do uključivanja osoba s invaliditetom u normalan život
Svakoj osobi moraju biti osigurana osnovna ljudska prava, mora imati pravo na poštovanje, dostojanstvo i jednake mogućnosti.
Dvadeset prvo stoljeće – stoljeće (uspješne) borbe za slobodu govora, borbe za ravnopravnost u svim sferama života, počev od ravnopravnosti spolova, rodne pripadnosti, pa sve do izjednačavanja lgbt populacije sa hetero većinom. Unatoč tome, jedna ne tako mala grupa još uvijek čeka da društvo promijeni svijest, otvori srce i prihvati u svoj svijet one koji stvarno žive u njihovom svijetu, ali su ipak u 'nekom svom svijetu'.
KAKO JE BITI ROM/KINJA U BIH?
Prema popisu održanom 1991.godine, u BiH živjelo je 8864 Roma, odnosno 0,2 % stanovništa, dok se 2013. godine, njih 12.583 izjasnilo kao Romi, a prema službenim procjenama u BiH danas živi između 25.000 i 50.000 Roma. Mnogi od njih se odbijaju izjašnjavati kao Romi, budući da su samim tim izloženi diskriminaciji i stigmatizaciji, što dodatno otežava njihov ionako težak položaj.
(NE)RAVNOPRAVNOST SPOLOVA U BOSNI I HERCEGOVINI-VIŠEDECENIJSKI STATUS QUO
Ravnopravnost između žena i muškaraca jedno je od temeljnih načela svih modernih društava. Međutim, svijet je podijeljen na žene i muškarce, a nametnute kulturološke podjele prouzročile su i brojne posljedice. Nametnuto je vjerovanje da žene i muškarci imaju različite osobine koje su dovele do različitih vrsta ponašanja. Osobine žena i muškaraca razlikuju se od društva do društva, a bosanskohercegovačko društvo identificiralo je ženu kao drugu na hijerarhijskoj ljestvici društvenoga statusa. Ulozi žene pridana je značajno manja politička, ekonomska, socijalna i kulturna vrijednost, a diskriminacija nad ženama sustavna je i održava se preko obitelji, javnih institucija pa sve do pravnoga sustava.
Glasovi koje čujemo: Osnaživanje žena iz marginalizovanih grupa kroz autentične priče
U današnjem medijskom pejzažu, fokus na muškarce kao primarne subjekte u politici i ekonomiji može se posmatrati kroz prizmu društvenih normi i stereotipa koji su dugo oblikovali našu percepciju stvarnosti. Žene, a posebno one iz marginalizovanih grupa, često ostaju nevidljive u narativima koji su bitni za razvoj društva. Njihove priče, izazovi i doprinosi su često zanemareni ili pojednostavljeni, što dodatno produbljuje rodnu neraznolikost u medijima.
Završna konferencija projekta „Unapređenje institucionalnog odgovora na trgovinu ljudima“
Projekat „Osnaživanje djece žrtava zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja“
Udruženje „Novi put“ je počelo s realizacijom projekta „Osnaživanje djece žrtava zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja“.
Kontakt info
- Udruženje „Novi put“
- Adema Buća 10, 88000 Mostar, BiH
- tel:+387 36988022
- Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.