Da nemaju pomoć djece, pojedini tvrde da bi davno završili kopajući po kontejnerima.
Umirovljenica Jasna  kaže da se svaki njezin dan svodi na razmišljanje kako preživjeti od minimalne mirovine. Iako živi u malom stanu koji je u njezinom vlasništvu i bar ne mora plaćati stanarinu, režije i lijekovi pojedu joj gotovo cijelu mirovinu i već nakon pet dana u novčaniku joj ostanu samo kovane novčanice. ''Sramota me da se žalim, jer znam da ima ljudi koji su i u goroj situaciji. Ja imam kćer, koja mi povremeno udijeli nešto malo novca, ali nema ni ona dovoljno za sebe i svoje'', priča ova žena, te stidljivo priznaje kako kad joj 'legne' mirovina, prvo kupi kilogram pilećih bataka, te da svakih nekoliko dana jedan skuha s povrćem i to je jedina vrsta mesa koju ova žena konzumira. Druge vrste mesa već dugo nije bilo na njezinoj trpezi, kvalitetne namirinice za njen novčanik su nedostižne, što, naravno, nadalje utječe i na njezino zdravlje, a što opet dovodi do nekih novih bolesti, a za to opet treba dodatan novac... I tako u krug. Dakako, a kao što je i sama rekla ova umirovljenica, mnogo je i gorih slučajeva. Porazno je da čovjek koji je 40 godina pošteno radio i stvarao, dođe u situaciju da, bez srama i nelagode hranu, traži po kontejnerima..

Pomoć od države, tvrde mnogi od njih, više ni ne očekuju. Tu i tamo dogode se neka povećanja mirovina, međutim, sve su to neznatna povećanja, nedovoljan za rastuće troškove života. Zora  je umirovljenica koja se ne nalazi u grupi onih sa minimalnom mirovinom, ali smatra da su mirovine generalno male, budući da aktualna poskupljenja postaju problem i za one koji imaju prosječna primanja. 'Možete onda misliti kako je nama. Zato smo se i pridružili nedavnom bojkotu građana BiH. Suzdržavali smo se od bilo kakve kupovine, što nam i nije bilo teško, jer smo na to ionako prinuđeni iz dana u dan'', ističe ova umirovljenica. A kako bi bar malo podebljali budžet, mnogi od prisiljeni su da rade. Nevjerojatno je, ali istinito da umirovljenik iz Republike Srpske star 95 godina – radi! Podatak je to do kojih je došao BHRT. Napomenimo da jedan dio umirovljenika prima stranu mirovinu, uglavnom od zapadnih zemalja. Prema podacima Eurostata (Statistički ured Europskih zajednica) prosječna mirovina u BiH je četiri puta manja od prosjeka zemalja Europske unije. Stoga je i kvaliteta života umirovljenika sa stranom mirovinom puno veća za razliku od umirovljenika sa bh mirovinom, te se slobodno može reći da za razliku od njih žive na visokoj nozi. No, riječ je o ne tako velikom broju njih.

Bezbroj je primjera apela za pomoć umirovljenicima, pa i putem društvenih medija, gdje se svakodnevno pokreću akcije za pomoć u vidu prikupljanja paketa pomoći sa osnovnim živežnim namirnicama. Provjeren je to i uspješan recept - ako neće država, hoće običan narod, koji rijetko pada na takvim ispitima.  Ajla  prepričava kako je prije par dana otišla u market i vidjela čovjeka koji je kupio dvije lepine i dvije konzerve. ''Kada sam to vidjela, spopala me neka tuga. Nama mladima puno je lakše naći način iščupati se iz ovih valova poskupljenja, ali stari nemaju tu privilegiju. Sa malim mirovinama, smanjuje se i spisak namirnica koje oni sebi mogu uzeti. Zato sam uvijek tu da pomognem, koliko – toliko'', ističe.  Budući da su ekonomisti istakli da je do rasta broja siromašnih, među kojima je najveći broj umirovljenika, dovelo ignoriranje inflacije, loše upravljanje, rasipanje proračunskih prihoda i potpuna nebriga za ovu kategoriju stanovništa, lijepo je znati da ipak nisu do kraja prepušteni samima sebi.