Na općim izborima 2018. godine je izabrano 27% žena, odnosno 142 žene od ukupno 518 mjesta na nivou zakonodavne vlasti. U pogledu ostvarivanja građanskih i političkih prava žena u BiH i dalje je prisutna kontinuirana nejednakost, podzastupljenost žena i kršenje odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova u BiH.[2] Preliminarni rezultati posljednjih općih zbora u BiH koji su održani u oktobru 2018. godine ponovo ukazuju na nedovoljnu zastupljenost žena. Na nivou BiH, u Parlamentarnoj skupštini BiH (PSBiH), od ukupno 42 zastupnika svega je 7 žena (16,6%); na nivou Predstavničkog doma (PD) Parlamenta FBiH od ukupno 98zastupnika svega je 25 žena (25,5%); na nivou Narodne skupštine (NS)RS od ukupno 83 zastupnika samo je 14 žena (16,8%), što značajno odstupa od zakonske obaveze koja propisuje od 40% manje zastupljenog spola na političkim pozicijama.[3] Nažalost, u medijima je prisutno samo 10% tih žena , pokazuju podatci Analize rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima u Bosni i Hercegovini, koju je napravilo udruženje „Novi Put“ 2019. godine u okviru projekta pod nazivom„Rodna zastupljenost i predstavljanje žena u medijima“ kojeg je podržala Svjetska asocijacija kršćanskih komunikacija WACCA[4]
Od tih žena u medijima su najviše bile prisutne aktualna predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto, te ministrica financija Federacije BiH, Jelka Miličević.
Povodom početka predizborne kampanje za Lokalne izbore 2020. godine u Bosni i Hercegovini, Agencija za ravnopravnost polova Bosne i Hercegovine, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BIH je podsjetila političke subjekte na obavezu poštivanja principa ravnopravnosti polova u njihovom djelovanju, a posebno tokom oglašavanja i javnih nastupa u svrhu političke promocije kandidatkinja i kandidata za izbore[5].
Međutim, pravilo nije ispoštovano. Naime prema objavljenim podacima za kandidate i kandidatkinje za načelnike/ce i gradonačelnike/ce općina u BiH je frapantno mali procenat žena, tako da to samo potvrđuje da još uvijek živimo u patrijarhalnom društvu", izjavila je za Radio Slobodna Evropa (RSE) Mirjana Marinković–Lepić, inače aktuelna zastupnica u Parlamentu BiH.[6]
Od ukupno 425 kandidata za načelnike/ce i gradonačelnike/ce, bilo je 29 žena (6,82 %) u odnosa 396 muškaraca (93,18 %), dok je za opštinska vijeća, skupštine opština, gradska vijeća, skupštine grada i Skupštinu Brčko Distrikta BiH bilo je 12.753 (42,27%) žena i 17.415 (57,73%) muškaraca.[7]
Na lokalnim izborima, kada je u pitanju Republika Srpska (RS), bilo je samo 11 žena kandidatkinja za gradonačelnička i načelnička mjesta. što je manje od 10 posto svih kandidata.[8]
Rezultati pomenute analize rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima[9] pokazuju izuzetno nejednaku raspodjelu društvene moći između muškaraca i žena. Učešće žena u političkom životu BiH samo je formalno evoluiralo, dok je de facto na djelu stagnacija i diskriminacija žena.[10] Činjenica je da žene čine čak 52% glasačkog tijela u Bosni i Hercegovini, a da broj žena u zakonodavnim organima na nivou države i entiteta ni iz daleka ne odražava ovaj procenat. Predsjedništvo BiH u svom sastavu nije imalo niti jednu ženu od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma do danas.[11] Žene su na izbornim listama samo radi ispunjena kvote, a ne zato što neko cijeni njihov kvalitetu retoričke kompetencije, angažiranost ili komunikaciju sa građanima i Zakon se ispoštovao minimalno onoliko dugo koliko traju izbori.[12]
Uoči općih izbora 2020 godine također su primjećeni oblici medijske diskriminacije prema ženskim kandidatkinjama.. Također su primjećeni komentari vrijeđanja u komentaru „ako ova dobije 1000 glasova, mi smo onda propali“ i ostali komentari vrijeđanja i omalovažavanja,
Apelujemo na medije ali i na korisnike društvenih mreža da se suzdrže od svakoga oblika iznošenja stereotipnih uvreda, seksizma ili bilo kojeg oblika rodne diskriminacije za žene koje se kandidiraju na izborima i političarke koje obnašaju određenu zakonodavnu ili izvršnu funkciju.
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta pod nazivom „Osporavanje rodnih stereotipa i unapređivanje rodne ravnopravnosti u medijima“, kojeg podržava WACC – Svjetska asocijacija kršćanskih komunikacija.
[2] https://arsbih.gov.ba/project/zakon-o-ravnopravnosti-spolova-u-bih/
[3] https://arsbih.gov.ba/project/izvjestaj-o-napretku-u-primjeni-pekinske-deklaracije-i-platforme-za-djelovanje-u-bih-u-okviru-procesa-peking-25/
[4] http://newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html
[5] https://arsbih.gov.ba/javno-saopstenje-o-vaznosti-ili-neophodnosti-postovanja-principa-ravnopravnosti-polova-u-predizboroj-kampanji-za-lokalne-izbore-2020/
[6] https://www.slobodnaevropa.org/a/op%C4%87inski-izbori-u-bih-a-gdje-su-%C5%BEene-/30842260.html
[7] https://www.slobodnaevropa.org/a/op%C4%87inski-izbori-u-bih-a-gdje-su-%C5%BEene-/30842260.html
[8] https://bhrt.ba/samo-11-zena-kandidatkinje-za-gradonacelnicka-mjesta-u-rs/
[9] http://newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html
[10] http://globalanalitika.com/wp-content/uploads/2015/11/Brosura-BS-Final.pdf
[11] http://globalanalitika.com/wp-content/uploads/2015/11/Brosura-BS-Final.pdf
[12] http://globalanalitika.com/wp-content/uploads/2015/11/Brosura-BS-Final.pdf
