Udruženje „Novi put“ danas  je ugostilo NJ.E., ambasadora Kraljevine Nizozemske u BiH Dr. Reinout Vos-a, sa suprugom.

Udruženje “Novi put” poziva sva fizička lica koja su državljani Bosne i Hercegovine i koja imaju propisane kvalifikacije i stručna znanja u oblasti sprečavanja i borbe protiv trgovine ljudima, rodno zasnovanog nasilja i/ili nasilja nad djecom da dostave iskaze interesa za uvrštavanje u evidenciju eksperata i ekspertica i biografije s posebnim naglaskom na kvalifikacije i reference.

Relevantni eksperti i ekspertice koji budu uvršteni u evidenciju će biti uzeti u razmatranje za kratkoročne i/ili dugoročne angažmane, ovisno o trenutnim potrebama i planiranim aktivnostima.

Prijave se mogu dostaviti u elektronskoj formi na e-mail adresu: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli..

   Nedavna istraživanja[1] opet su pokazala da su žene  vladarice društvenih mreža. Naime, žene češće, ali i na različite načine, koriste društvene mreže. 76% korisnika Facebooka su žene, a čak smo i u maloj prednosti na Twitteru.  Korisnici Pinteresta su  uglavnom žene (33%) u odnosu na  8% muškaraca.

       S druge strane, zabrinjava podatak da žene manje koriste LinkedIn koji je još uvijek “muška” društvena mreža, jer prema navodima stručnjaka LinkedIn je ozbiljan, što stvara negativnu konotaciju da žene biraju samo zabavne sadržaje.[2]

  Medijska sredstva imaju veliku moć prenosa nekih socio-kulturnih ideja o tome što je poželjno i kako bi žena trebala izgledati da bi zadovoljila kriterije svoje kulture, odnosno da bi se uklopila u svoje okruženje.  

Instagram njeguje kulturu estetike i lijepoga. Na Instagramu, na kojem uglavnom prevladavaju  žene, je proširio pojam slike i imidža idealne žene zahvaljujući  brojnim influensericama koje promovišu određeni izgled lica i tijela. Taj fenomen stvorio je poplavu klonova mladih djevojaka koje slično izgledaju. S druge strane, Instagram promoviše goleme krajnosti, stoga pretile žene također imaju veliki broj pratitelja, jer šalju poruku da je u redu imati prekomjernu težinu sve dok se žena osjeća ugodno u vlastitoj koži.

Određeni načini na koje mladi koriste alate poput Instagrama kako bi dobili i dali povratne informacije su zabrinjavajući. Evo nekoliko primjera: Instagram: mladi se natječu u broju pratitelja, lajkova i emoji-ja, s čestim molbama za istima. Instagram-ova „Natjecanja ljepote“ i ostali načini usporedbe fotografija su česti, a gubitnici dobivaju veliki crveni X na svoje fotografije.[3]

Analiza rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima u Bosni i Hercegovini, koju je napravilo udruženje „Novi Put“ 2019. godine tokom implementacije projekta pod nazivom „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima“ uz podršku Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija – WACC, pokazuje da medijski izvještaji rijetko propituju rodne stereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu ili ih podržavaju. U medijskim izvještajima skoro se i ne čuje glas žena koje su preživjele nasilje u prošlosti.[4] To se prenosi i na društvene mreže. Svjedoci smo da žene koje su priznale silovanje primaju mnogo negativnih komentara, koji izražavaju govor, mržnje, seksizam i mizoginiju. Zabrinjavajuća činjenica je da ovakve komentare stavljaju i muškarci i žene.

Udruženje „ Novi put“ je 25.02.2021. godine organizovalo pripremnu online radionicu povodom početka kampanje podizanja svijesti o trgovini djecom u Bosni i Hercegovini, koja se realizuje u okviru projekta koji je podržan od strane zajedničkog programa Evropske Unije i Vijeća Evrope “Horizontal Facility za Zapadni Balkan i Tursku 2019-2022” i projekta “Prevencija i borba protiv trgovine ljudima u Bosni i Hercegovini”. Kampanju podizanja svijesti Udruženje „Novi put“ će realizovati u periodu februar-juli 2021. godine u partnerstvu s organizacijama Mreže “RING” - Fondacija „Lara“ Bijeljina, Centar ženskih prava Zenica, Žena BiH, Budućnost Modriča, “Bolja budućnost” Tuzla, Udružene žene Banja Luka, i u saradnji sa institucijama nadležnim za sprečavanje trgovine ljudima i djecom, kao i ostalim članicama Mreže “RING”.

Televizija je najutjecajniji i najkompletniji stari medij koji sadrži riječ, zvuk i sliku. Televizija je primarni medij koji je preteča današnjih savremenih digitalnih medija web portala, internet televizije, youtube-a i društvenih mreža. Neosporna činjenica je da su ovi mediji, kao i televizija, prvenstveno vizualni i da ovise o kvaliteti fotografije i videa.

Globalni projekat monitoringa medija (GMMP), kojeg organizuje Svjetska asocijacija kršćanskih komunikacija WACC (World Association of Christian Communications) svakih 5 godina,  je najveća i najduža istraživačka i zagovaračka inicijativa o ravnopravnosti spolova u svjetskim medijima.

Preliminarni rezultati GMMP za 2020. godinu pokazuju da su 25 godina nakon četvrte svjetske konferencije UN-a o ženama, koja je održana u Pekingu, mediji i dalje daleko od toga da budu inkluzivni prostori za žene i historijski marginalizovane grupe, koje su još uvijek uglavnom nevidljive u svjetskim medijima.

Ovaj jednodnevni monitoring medija se istovremeno provodio 29.9.2020. u 120 zemalja širom svijeta uz podršku UN WOMEN-a, kako bi se utvrdilo u kojoj mjeri su žene prisutne u vijestima i na koji način su predstavljene, i ovo je drugi po redu GMMP koji je Udruženje „Novi put“ realizovao u BiH.

Covid-19, koji je dominirao svjetskim vijestima 2020. godine, je predstavio priliku za istraživanje rodnih dimenzija. Jedan od četiri medijska izvještaja se odnosio na pandemiju, kao, na primjer, na vijesti o rastućim socijalnim i ekonomskim nejednakostima uslijed pojave korona virusa.

UN agencija za ravnopravnost spolova UNWOMEN je od 2010. tri puta uzastopno podržala GMMP. “Medijska industrija mora da usvoji kodekse ponašanja koji definišu i aktivno ispravljaju rodnu diskriminaciju i stereotipizaciju, počevši od povećanja broja žena na rukovodećim položajima u medijskoj industriji”, navodi izvršna direktorica UN Women Phumzile Mlambo-Ngcuka.

Preliminarni rezultati GMMP 2020 za BiH pokazuju da su na dan monitoringa:

• 98% spikera bile žene;
• 47% reportera bile žene;
• samo 20% od ukupnog broja vijesti obrađenih u odabranim medijima bile o ženama.

Rezultati prethodnog GMMP-a, urađenog 2015. godine u BiH, su pokazali da su žene  bile prisutne u samo 14% vijesti u novinama, 15% na radiju i 18% na TV-u, dok su muškarci bili prisutni u 82% - 85% vijesti u svim medijima. Muškarci su u svim medijima prikazani kao ključni akteri u oblasti politike.

Teme u kojima su žene 2015. godine najmanje predstavljene su bile politika i vlast (16% u štampi, na radiju, televiziji te 8% na internetu, Twitteru), kriminal i nasilje (12%, štampi, na radiju, televiziji, odnosno 21% na internetu, Twitteru), poznate ličnosti, umjetnost i mediji, sportske vijesti (13%, odnosno 36%).

GMMP izvještaj za 2015. godinu je dostupan na: http://noviputbih.org/index.php/projekti/item/430-izvjestaj-gmmp-2015.html.

Konačan izvještaj o rezultatima GMMP 2020 će biti objavljen do kraja maja 2021. godine.

Žene i djevojke čine polovinu svjetskog stanovništva, a samim tim i polovinu njegovog potencijala. Ravnopravnost spolova, osim što je temeljno ljudsko pravo, ključno je za postizanje pravednih društava s  održivim razvojem. Do sada se pokazalo se da osnaživanje žena potiče produktivnost i ekonomski rast svakog društva. Nažalost, još uvijek je dug put da se postigne puna jednakost prava i mogućnosti muškaraca i žena.[1] Svjesni smo da je žena i danas, u 21. vijeku, u podređenom položaju, često ugrožena, pa i izložena potpuno nehumanom tretmanu. Problem predstavljaju brojna društva koja njeguju tradicionalne i patrijahalne vrijednosti koje umanjuju ravnopravni položaja žene, te tako žena ostaje zauvijek zarobljena u porodičnoj, privatnoj sferi, određena za kućne poslove i brigu o djeci.[2]

Udruženje “Novi put” iz Mostara dobitnik je prestižne međunarodne nagrade, koju za borbu protiv trgovine djecom i seksualnog iskorištavanja djece dodjeljuje fondacija „Child10“ iz Kraljevine Švedske, kao i nagrade njenog veličanstva, švedske kraljice Silvije, i njene fondacije „Briga o djeci“.