Nedavna istraživanja[1] opet su pokazala da su žene  vladarice društvenih mreža. Naime, žene češće, ali i na različite načine, koriste društvene mreže. 76% korisnika Facebooka su žene, a čak smo i u maloj prednosti na Twitteru.  Korisnici Pinteresta su  uglavnom žene (33%) u odnosu na  8% muškaraca.

       S druge strane, zabrinjava podatak da žene manje koriste LinkedIn koji je još uvijek “muška” društvena mreža, jer prema navodima stručnjaka LinkedIn je ozbiljan, što stvara negativnu konotaciju da žene biraju samo zabavne sadržaje.[2]

  Medijska sredstva imaju veliku moć prenosa nekih socio-kulturnih ideja o tome što je poželjno i kako bi žena trebala izgledati da bi zadovoljila kriterije svoje kulture, odnosno da bi se uklopila u svoje okruženje.  

Instagram njeguje kulturu estetike i lijepoga. Na Instagramu, na kojem uglavnom prevladavaju  žene, je proširio pojam slike i imidža idealne žene zahvaljujući  brojnim influensericama koje promovišu određeni izgled lica i tijela. Taj fenomen stvorio je poplavu klonova mladih djevojaka koje slično izgledaju. S druge strane, Instagram promoviše goleme krajnosti, stoga pretile žene također imaju veliki broj pratitelja, jer šalju poruku da je u redu imati prekomjernu težinu sve dok se žena osjeća ugodno u vlastitoj koži.

Određeni načini na koje mladi koriste alate poput Instagrama kako bi dobili i dali povratne informacije su zabrinjavajući. Evo nekoliko primjera: Instagram: mladi se natječu u broju pratitelja, lajkova i emoji-ja, s čestim molbama za istima. Instagram-ova „Natjecanja ljepote“ i ostali načini usporedbe fotografija su česti, a gubitnici dobivaju veliki crveni X na svoje fotografije.[3]

Analiza rodne zastupljenosti i predstavljanja žena u medijima u Bosni i Hercegovini, koju je napravilo udruženje „Novi Put“ 2019. godine tokom implementacije projekta pod nazivom „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima“ uz podršku Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija – WACC, pokazuje da medijski izvještaji rijetko propituju rodne stereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu ili ih podržavaju. U medijskim izvještajima skoro se i ne čuje glas žena koje su preživjele nasilje u prošlosti.[4] To se prenosi i na društvene mreže. Svjedoci smo da žene koje su priznale silovanje primaju mnogo negativnih komentara, koji izražavaju govor, mržnje, seksizam i mizoginiju. Zabrinjavajuća činjenica je da ovakve komentare stavljaju i muškarci i žene.