Rezultati analize „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u Bosni i Hercegovini“, koju je udruženje „Novi put“ uradilo uz podršku Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija – WACC[1], su pokazali da medijski izvještaji rijetko propituju rodne stereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu ili ih podržavaju.
Vijeće za štampu u BiH kao neovisno, nevladino, samoregulacijsko medijsko tijelo za štampane i online medije ima svoj Kodeks za štampu u kojem se navodi da novinari moraju izbjeći prejudicirane i uvrjedljive aluzije na nečiju etničku skupinu, nacionalnost, rasu, religiju, spol, seksualnu opredijeljenost, fizičku onesposobljenost ili mentalno stanje.[2] U okviru praćenja medijskih sadržaja Agencija za ravnopravnost spolova, Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH[3] (ARS BiH) je identifikovala još uvijek prisutne rodne stereotipe i seksističke stavove u uređivačkoj politici medija u BiH. U julu 2017. godine ARS BiH je izradila Preporuku u vezi rodnih stereotipa i seksističkih stavova i jezika u medijima u BiH, koju je dostavila medijima i objavila na svojoj web stranici (www.arsbih.gov.ba). U Preporuci su pozvani mediji da kroz razvoj svojih profesionalnih standarda ustanove mjere koje bi spriječile reprodukciju rodnih stereotipa i predrasuda u svom radu, da razvijaju svijest novinara i novinarki, kako bi se uključila dimenzija rodne ravnopravnosti u novinarstvo.[4]
Na prijedlog Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH, Vijeće ministara BiH je 2017. godine usvojilo Akcioni plan za obrazovanje iz ljudskih prava za novinare i medijske profesionalce 2016-2019[5]. Ovaj Akcioni plan sadrži konkretne mjere za unaprjeđenje pristupa i prikazivanja marginalizovanih i manjinskih grupa u medijskom prostoru, uključujući izradu smjernica za medijsko izvještavanje iz perspektive zaštite i promocije ljudskih prava te ravnopravnost spolova.[6]
U pomenutoj analizi „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u Bosni i Hercegovini“[7] je citiran Novinarski etički kod za pisane i online medije BiH. U Članku 4 a se navodi da rodna ravnopravnost i poštovanje individualnosti nalaže da novinari izbjegavaju izravne ili neizravne komentare koje bi pojedinci mogli staviti u nejednak položaj ili ih diskriminirati na temelju spola, spola, spolnog identiteta, rodnog identiteta, rodnog izražavanja i/ili seksualne orijentacije.[8]
Nasilje nad ženama ne smije biti prikazano na senzacionalistički način. Vrlo je važno da ne bude trivijalnosti u pisanju tekstova o rodno zasnovanom nasilju u stilu da se ljubavna bajka okončala tragedijom. Prema analizi „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u Bosni i Hercegovini“, kojeg finansira Svjetska asocijacija kršćanskih komunikacija – WACC [9] rodno zasnovano nasilje opstaje u BiH zbog duboko ukorijenjenih stavova o odnosima žena i muškaraca u društvu. Uloga medija u svemu je daleko od one kakva bi trebala da bude, a to je da snažno podupre borbu protiv nasilja, bilo kroz profesionalno izvještavanje ili kroz konkretne i jasne kampanje koje će ciljano voditi ka mijenjanju rodnih stereotipa i uvriježenog stava da je rodno zasnovano nasilje nad ženama privatni problem i da ne predstavlja alarmantnu društvenu opasnost. Također se može reći da mediji opsežno koriste nasilje nad ženama po principu što je brutalnije, to je atraktivnije za njih. Mediji BiH nisu imuni na senzacionalizam i koriste nasilje nad ženama kako bi proizveli svoj medijski sadržaj, što bi se trebalo hitno promijeniti.
Agencija za ravnopravnost spolova Bosne i Hercegovine je 2017. godine izradila Preporuku o rodnim stereotipima i seksističkim stavovima i jeziku u medijima u BiH.[10] U Preporuci je, između ostalog, navedeno da je seksizam u medijskoj areni učinkovito sredstvo za pridobijanje pažnje čitalačke publike jer se temelji na nečemu što je javnosti blisko, na što su naučeni kroz svakodnevni stereotipni prikaz žena i njihovih rodnih uloga u medijima i ostaloj društvenoj praksi. Umjesto da se uspoređuju po kvalifikacijama, iskustvu ili sposobnostima, o ženama – a naročito ženama u politici ili javnom životu – uglavnom se govori na osnovu njihovog izgleda, „uticaja“ njihovog bračnog druga ili slično.
Spol osobe je najlakši poligon za etiketiranje, prozivanje i kritiziranje. Razlog leži u činjenici da su žene najčešće žrtve seksizma i rodnih stereotipa u svim područjima javnog djelovanja. Za promjenu postojećeg stanja biće neophodno da što više ljudi, pojedinačno ili grupno, osuđuje seksizam i spolne stereotipe, da ih ne perpetuira i tako osnažuje, već da traže promjene i stvarnu ravnopravnost spolova.[11]
Ovaj tekst je nastao u okviru projekta pod nazivom „Osporavanje rodnih stereotipa i unapređivanje rodne ravnopravnosti u medijima“, kojeg podržava WACC – Svjetska asocijacija kršćanskih komunikacija.
[1]file:///C:/Users/korisnik/Downloads/Analiza%20najcitanijih%20i%20najuticajnijih%20stampanih%20i%20elektronskih%20medija%20o%20zastupljenosti%20i%20polozaju%20zena%20u%20medijima%20u%20BiH%20(3).pdf
[2] https://arsbih.gov.ba/project/izvjestaj-o-napretku-u-primjeni-pekinske-deklaracije-i-platforme-za-djelovanje-u-bih-u-okviru-procesa-peking-25/
[4] https://arsbih.gov.ba/project/izvjestaj-o-napretku-u-primjeni-pekinske-deklaracije-i-platforme-za-djelovanje-u-bih-u-okviru-procesa-peking-25/
[5] http://www.mhrr.gov.ba/PDF/KONACAN_%20AP_24%2001%202017%20.pdf
[6] https://arsbih.gov.ba/project/izvjestaj-o-napretku-u-primjeni-pekinske-deklaracije-i-platforme-za-djelovanje-u-bih-u-okviru-procesa-peking-25/
[7]file:///C:/Users/korisnik/Downloads/Analiza%20najcitanijih%20i%20najuticajnijih%20stampanih%20i%20elektronskih%20medija%20o%20zastupljenosti%20i%20polozaju%20zena%20u%20medijima%20u%20BiH%20(3).pdf
[8] https://www.vzs.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=218&Itemid=9
[9]file:///C:/Users/korisnik/Downloads/Analiza%20najcitanijih%20i%20najuticajnijih%20stampanih%20i%20elektronskih%20medija%20o%20zastupljenosti%20i%20polozaju%20zena%20u%20medijima%20u%20BiH%20(3).pdf
