Prema Zakonu o Ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine[1], članku2. puna ravnopravnost spolova garantuje se u svim oblastima društva, uključujući, ali ne ograničavajući se na oblasti obrazovanja, ekonomije, zapošljavanja i rada, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, sportu, kulturi, javnom životu i medijima, bez obzira na bračno i porodično stanje. Prema članku 6[2] u slučaju rodno zasnovanog nasilja nadležne vlasti obavezne su poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući a ne ograničavajući se, na oblast obrazovanja radi eliminacije predrasuda, običaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola, kao i na stereotipnim ulogama osoba muškog i ženskog spola. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na edukaciju i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti ina druge načine. U teoriji Bosna i Hercegovina ima dobro uređene zakone. Bosna i Hercegovina je 7. novembra 2013 postala šesta članica koja je potpisala Istambulsku konvenciju
Pomenuta analiza izvještavanja o ženama u BH društvu prednjače tradicionalne uloge i zadaci žene: supruga i domaćica. Ocjene međunarodnih istraživanja za bosanskohercegovačko društvo nisu nimalo ohrabrujuće. Iako žene imaju pravo glasa, njihovo učešće u javnom životu, naročito političkom, još uvijek je daleko od ravnopravnog s muškarcima. Žene u BiH, iako čine natpolovičnu većinu stanovništva 51% nisu ni približno u tom postotku prisutne u oblasti radnih i socijalnih odnosa.[3]
Udruženje “Novi put” je uz podršku Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija WACC tokom perioda 1. juna 2019. - 31. jula 2019. godine uradilo analizu najčitanijih i najuticajnijih štampanih i elektronskih medija, kako bi se došlo do kvatitativnih kvalitativnih podataka o zastupljenosti i položaju žena u medijima u Bosni i Hercegovini. Analiza je pet štampanih i šest elektronskih medija u BiH, a njeni rezultati su predstavljeni u dokumentu „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u BiH“[4] Rezultati provedene analize su ukazali na to da je jedan od najvećih medijskih problema prikaz žena prvenstveno u privatnom području života, domaćinstvu i porodični odnosima. Drugi problem je medijsko predstavljanje žene kao seksualnog objekta. Medijski izvještaji rijetko propituju rodnestereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu, ili ih podržavaju.[5]
U pandemiji Covida 19 raste broj prijavljenih slučajeva rodno zasnovanog nasilja. U bosanskohercegovačkom društvu nasilje se tolerira, a brojni građani imaju stav da je da bi obiteljsko nasilje trebalo ostati u privatnoj sferi. Kada rodno zasnovano nasilje postane predmet javnog diskursa, širi se govor mržnje i osuđivanja koje izražavaju korisnici društvenih mreža. Mediji bi trebali motivirati građane i educirati o rodnoj ravnopravnosti, a ne poticati rodne stereotipa i diskriminaciju
Udruženje „Novi put“ je u cilju izrade prijedloga smjernica okupilo tim novinara i novinarki iz različitih medija prisutnih u BiH, i kao rezultat njihovog rada, kreiran je ovaj niz smijernica
Medijsko izvještavanje o ženama bi trebalo :
- uvrstiti žene u kreiranje medijskih sadržaja kao sagovornice, ekspertkinje u
određenim oblastima,
- izbjegavati primarno predstavljanje i kategorizaciju žene kroz tradicionalne uloge
majke, supruge, domaćice u medijskim sadržajima.
- promovisati položaj žena u društvu kroz izvještavanje o uspjesima žena u svim oblastima u društvu
- promovisati doprinos žena u svim oblastima u društvu
- ukazivati na kršenje ženskih prava,
Medijsko izvještavanje o ženama ne smije
- sadržavati diskriminatorne termine, već treba da promoviše ravnopravnost,
- sadržavati senzacionalistički naslov, seksizam, stereotipe,
- pornografski i degradirajući sadržaj ili mizogene autorske komentare,
- širiti ideje o podređenosti ili nadređenosti spolova odnosno stereotipnih uloga
spolova,
- stavljati u fokus komentarisanje fizičkog izgleda, stila, odjeće i sl. žena iz javnog i političkog života, pri ćemu se pridaje sekundarni značaj njihovim kompetencijama i pozicijama na kojima se nalaze.
Problemi o izvještavanju o višestruko margilizovanim skupinama žena
- Višestruko marginalizovane skupine žena skoro uopšte nisu zastupljene u medijima.
- One su, zbog svoga položaja u društvu izložene specifičnim oblicima diskriminacije i
nasilja.
- Žene Romkinje, žene s invaliditetom, žene sa sela, starije žene i druge marginalizovane grupe žene uglavnom su stereotipno predstavljene u medijskim
sadržajima.
- Interesovanje medija za prepreke u njihovom svakodnevnom životu doprinijelo bipoboljšanju njihovog položaja.
Izvještavanje o nasilju nad ženama ne smije sadržavati
- informacije o otkrivanju identiteta žrtve, nasilnika, djece ni na koji način,
- informacije u kojima se cijeli medijski sadržaji isključivo oslanja na izjave komšija,
prijatelja bez šireg konteksta problema,
- informacije kojima se čin nasilja može opravdati spoljašnjim okolnostima ili ličnim
osobinama nasilnika,
- senzacionalističke i stereotipne izraze za nasilje, preživjelu/žrtvu i nasilnika,
- izraze kojima se umanjuje odnosno ismijava nasilje i iskazuje direktno nevjerovanje
preživjeloj/žrtvi,
- nasilnici se ne smiju predstavljati kao dobre osobe niti se nasilje smije romantizirati.
- Nemojte koristiti generičke slike koje prikazuju krv,modrice,brutalnost ili samu žrtvu i nasilnika.
- Ne oslanjajte se samo na policijske izvještaje i izjave rodbine i komšija.
- Izbjegavajte senzacionalističke rečenice,dramatične naslove i podnaslove.
- Ne pišite o ovoj temi samo onda kad se desi slučaj nasilja ili ubistva.
- Posmatrajte slučaj u širem kontekstu/da li je bilo već prijavljeno nasilje u porodici, je li
procesuirano,
- Bavite se generalno problemom nasilja,
- Pratite kontinuirano rad institucija
- Pišite o drugim oblicima nasilja osim fizičkog
- Promovišite postojanje SOS telefona, institucije, nevladine organizacije kojima se žrtve mogu obratiti za pomoć
Kada pišete blogove :
Podržite inicijative za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama.
Dajte prostora ženama koje su preživjele nasilje da ispričaju svoje priče.
Ukazujte na nerad i neodgovornost institucija.
Utičite na javnost da shavti da nasilje nije izolovan problem već dio svakodnevnice.
[1] https://arsbih.gov.ba/project/zakon-o-ravnopravnosti-spolova-u-bih/
[2] Ibd.
[3] http://www.newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/546-preporuke-i-smjernice-za-medijsko-izvjestavanje-o-zenama.html
[4] http://www.newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html
