Novi Put Autor  Avg 09, 2021

OSTVARIVANJE RODNE RAVNOPRAVNOSTI U BOSNI I HERCEGOVINI

Bosanskohercegovačko društvo zajedno sa susjedima na području Balkana dijeli bolest koja ima korijene u patrijarhalnom odgoju i ponašanju. Lakše posljedice ove bolesti su seksizam, a one teže su mizoginija i rodno zasnovano nasilje.

        Prema Zakonu o Ravnopravnosti spolova Bosne i Hercegovine[1], članku2. puna ravnopravnost spolova garantuje se u svim oblastima društva, uključujući, ali ne ograničavajući se na oblasti obrazovanja, ekonomije, zapošljavanja i rada, socijalnoj i zdravstvenoj zaštiti, sportu, kulturi, javnom životu i medijima, bez obzira na bračno i porodično stanje. Prema članku 6[2] u slučaju rodno zasnovanog nasilja nadležne vlasti obavezne su poduzeti odgovarajuće mjere, uključujući a ne ograničavajući se, na oblast obrazovanja radi eliminacije predrasuda, običaja i svih drugih praksi baziranih na ideji inferiornosti ili superiornosti bilo kojeg spola, kao i na stereotipnim ulogama osoba muškog i ženskog spola. Ovo uključuje, ali nije ograničeno na edukaciju i podizanje svijesti među državnim službenicima, u javnosti ina druge načine. U teoriji Bosna i Hercegovina ima dobro uređene zakone. Bosna i Hercegovina je 7. novembra 2013 postala šesta članica koja je potpisala Istambulsku  konvenciju

Pomenuta analiza izvještavanja o ženama u BH društvu prednjače tradicionalne uloge i zadaci žene: supruga i domaćica. Ocjene međunarodnih istraživanja za bosanskohercegovačko društvo nisu nimalo ohrabrujuće. Iako žene imaju pravo glasa, njihovo učešće u javnom životu, naročito političkom, još uvijek je daleko od ravnopravnog s muškarcima. Žene u BiH, iako čine natpolovičnu većinu stanovništva 51% nisu ni približno u tom postotku prisutne u oblasti radnih i socijalnih odnosa.[3]

  Udruženje  “Novi put” je uz podršku Svjetske asocijacije kršćanskih komunikacija WACC  tokom perioda 1. juna 2019. - 31. jula 2019. godine uradilo analizu najčitanijih i najuticajnijih štampanih i elektronskih medija, kako bi se došlo do kvatitativnih kvalitativnih podataka o zastupljenosti i položaju žena u medijima u Bosni i Hercegovini. Analiza je pet štampanih i šest elektronskih medija u BiH, a njeni rezultati su predstavljeni u dokumentu „Rodna zastupljenost i predstavljanje u medijima u BiH“[4] Rezultati provedene analize  su ukazali na to da je jedan od najvećih medijskih problema prikaz žena prvenstveno u privatnom području života, domaćinstvu i porodični odnosima. Drugi problem je medijsko predstavljanje žene kao seksualnog objekta. Medijski izvještaji rijetko propituju rodnestereotipe koji postoje u bosanskohercegovačkom društvu, ili ih podržavaju.[5]

   U pandemiji Covida 19 raste broj prijavljenih slučajeva rodno zasnovanog nasilja. U bosanskohercegovačkom društvu nasilje se tolerira, a brojni građani imaju stav da je da bi obiteljsko nasilje trebalo ostati u privatnoj sferi. Kada rodno zasnovano nasilje postane predmet javnog diskursa, širi se govor mržnje i osuđivanja koje izražavaju korisnici društvenih mreža. Mediji bi trebali motivirati građane i educirati o rodnoj ravnopravnosti, a ne poticati rodne stereotipa i diskriminaciju

Udruženje „Novi put“ je u cilju izrade prijedloga smjernica  okupilo tim novinara i novinarki iz različitih medija prisutnih u BiH, i kao rezultat njihovog rada, kreiran je ovaj niz smijernica

Medijsko izvještavanje o ženama bi trebalo :

  • uvrstiti žene u kreiranje medijskih sadržaja kao sagovornice, ekspertkinje u

određenim oblastima,

  • izbjegavati primarno predstavljanje i kategorizaciju žene kroz tradicionalne uloge

majke, supruge, domaćice u medijskim sadržajima.

  • promovisati položaj žena u društvu kroz izvještavanje o uspjesima žena u svim oblastima u društvu
  • promovisati doprinos žena u svim oblastima u društvu
  • ukazivati na kršenje ženskih prava,

Medijsko izvještavanje o ženama ne smije

  • sadržavati diskriminatorne termine, već treba da promoviše ravnopravnost,
  • sadržavati senzacionalistički naslov, seksizam, stereotipe,
  • pornografski i degradirajući sadržaj ili mizogene autorske komentare,
  • širiti ideje o podređenosti ili nadređenosti spolova odnosno stereotipnih uloga

spolova,

  • stavljati u fokus komentarisanje fizičkog izgleda, stila, odjeće i sl. žena iz javnog i političkog života, pri ćemu se pridaje sekundarni značaj njihovim kompetencijama i pozicijama na kojima se nalaze.

Problemi o izvještavanju o višestruko margilizovanim skupinama žena

  • Višestruko marginalizovane skupine žena skoro uopšte nisu zastupljene u medijima.
  • One su, zbog svoga položaja u društvu izložene specifičnim oblicima diskriminacije i

nasilja.

  • Žene Romkinje, žene s invaliditetom, žene sa sela, starije žene i druge marginalizovane grupe žene uglavnom su stereotipno predstavljene u medijskim

sadržajima.

  • Interesovanje medija za prepreke u njihovom svakodnevnom životu doprinijelo bipoboljšanju njihovog položaja.

Izvještavanje o nasilju nad ženama ne smije sadržavati

  • informacije o otkrivanju identiteta žrtve, nasilnika, djece ni na koji način,
  • informacije u kojima se cijeli medijski sadržaji isključivo oslanja na izjave komšija,

prijatelja bez šireg konteksta problema,

  • informacije kojima se čin nasilja može opravdati spoljašnjim okolnostima ili ličnim

osobinama nasilnika,

  • senzacionalističke i stereotipne izraze za nasilje, preživjelu/žrtvu i nasilnika,
  • izraze kojima se umanjuje odnosno ismijava nasilje i iskazuje direktno nevjerovanje

preživjeloj/žrtvi,

  • nasilnici se ne smiju predstavljati kao dobre osobe niti se nasilje smije romantizirati.
  • Nemojte koristiti generičke slike koje prikazuju krv,modrice,brutalnost ili samu žrtvu i nasilnika.
  • Ne oslanjajte se samo na policijske izvještaje i izjave rodbine i komšija.
  • Izbjegavajte senzacionalističke rečenice,dramatične naslove i podnaslove.
  • Ne pišite o ovoj temi samo onda kad se desi slučaj nasilja ili ubistva.
  • Posmatrajte slučaj u širem kontekstu/da li je bilo već prijavljeno nasilje u porodici, je li

procesuirano,

  • Bavite se generalno problemom nasilja, 
  • Pratite kontinuirano rad institucija 
  • Pišite o drugim oblicima nasilja osim fizičkog
  • Promovišite postojanje SOS telefona, institucije, nevladine organizacije kojima se žrtve mogu obratiti za pomoć

Kada pišete blogove :

Podržite inicijative za prevenciju i borbu protiv nasilja nad ženama. 

Dajte prostora ženama koje su preživjele nasilje da ispričaju svoje priče.

Ukazujte na nerad i neodgovornost institucija.

Utičite na javnost da shavti da nasilje nije izolovan problem već dio svakodnevnice.

 

[1] https://arsbih.gov.ba/project/zakon-o-ravnopravnosti-spolova-u-bih/

[2] Ibd.

[3] http://www.newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/546-preporuke-i-smjernice-za-medijsko-izvjestavanje-o-zenama.html

 

[4]   http://www.newroadbih.org/index.php/gender-media/gmmp/item/489-rezultati-analize-najcitanijih-i-najuticajnijih-stampanih-i-elektronskih-medija-o-zastupljenosti-i-polozaju-zena-u-medijima-u-bosni-i-hercegovini.html

[5]   ibd.

Novi Put

Association “New Road”

Prijavi se pa komentiraj

Kontakt info

  • Udruženje „Novi put“
  • Adema Buća 10, 88000 Mostar, BiH
  • tel:+387 36988022
  • Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
Top